Pobornici aktivnog odmora svoju će zadovoljštinu naći u istraživanju otoka obilaženjem uređenih arheoloških lokaliteta (od „najstarijeg Dalmatinca – Šime“11 000 god pr. n. e., preko grobnih humaka, Ilirskih grobova, Ville rusticae, špilja, sve to stijena nastalih prije 100-ak milijuna godina). Nekad davno dok je Dugi otok bio dugačak kao i danas, a možda i duži, vile su se dogovorile da će podijeliti otok na dva dijela, i to baš na najužemu mjestu. Kopale su i kopale ali ih je u tome poslu zatekla zora. I tako su ostale zatočene u špilji neobavljena posla, a Strašna peć je ostala kao dokaz vilinske nakane. Između spojenih stalaktita i stalagmita priroda je oblikovala prostor poput svodova gotičkih bazilika. Nakon slikovite prve dvorane i prodiranja dnevnog svjetla u spilju dolazi se u drugi dio špilje koji odiše uzbudljivom slikovitošću što protresa dušu, a cijela špilja odiše romantičnošću.
Nalazište Vlakno omanja je pećina smještena po sredini Dugog otoka. Veliki ulaz s pogledom na otok Ravu i manja zaštićena galerija otvorena prema sunčanoj strani, uz izvor vode koji se u prošlosti nalazio u blizini, učinili su je idealnim mjestom za boravak manjih zajednica još od duboke prapovijesti. Tamo je pronađen „najstariji Dalmatinac Šime“ star 11 000 godina i „njegova“ Lili, paleolitička Venera.
Ako krenemo dublje u povijest pronaći ćemo fosile morskog gmaza na području uvale Brbišćica nastalo prije stotinjak milijuna godina. Na ovoj lokaciji mogu se naći zanimljivi krški fenomeni: preplavljene i djelomično preplavljene špilje te prolazi i jame. Zbog geomorfološke raznolikosti uvala Brbišćica i njena okolica izuzetno je zanimljiva roniocima i avanturistima koji uplovljavaju kajacima u podmorske špilje.
