Otočić Galevac ima izgled mediteranskog vrta. Mještani Preka otočić nazivaju Školjić i omiljeno je mjesto odmora za osobe željne mira u prirodi. Do otoka se dolazi drvenim kaićem – barkajolom a udaljen je od obala Preka 80-ak metara. 1410. franjevci su dobili otok od zadarskog plemića Milanje i do danas svoju tradiciju i baštinu čuvaju na otoku. Crkvica sv. Pavla Pustinjaka izgrađena je u 15. st., ali je tijekom stoljećana dograđivana i uređivana. Danas crkvica, samostan i muzej čine kompleks koji krije brojna kulturna blaga koja su vrijedna istraživanja. Knjižnična zbirka je u Registru kulturnih dobara RH.U ljetnim mjesecima možete posjetiti muzej i samostan. Ne zaboravimo da se na otoku do 19. st. očuvala glagoljica.
Na obalama Galevca nalazi se prvi spomenik poginulim lavandijerama, ženama iz Preka koje su prale robu gospodi iz Zadra. Stradale su nedaleko od obala Galevca prevrtanjem gajete u olujnom moru. Za vrijeme kuge otok je pretvoren u lazaret, a franjevci su se nesebično brinuli o oboljelima. Na samostanskom groblju pokopan je doktor Ante Kuzmanić, zadarski intelektualac 19. stoljeća, liječnik, filolog, publicist i narodni preporoditelj.
1863. fra Dragutin Parčić snimio je prvu fotografiju Preka s obala Galevca. On je bio jedan od prvih fotografa u Hrvatskoj, a fotografirao je čak i pomrčinu Sunca.
U 20. stoljeću na otočiću djeluje gimnazija za vrijeme opsade Zadra. Ponos je to Preka i Galevca jer je to jedina srednja škola s nastavnim hrvatskim jezikom na prostoru između Šibenika i Senja za vrijeme opsade Zadra. Jedan je gimnazijalac izradio repliku lurdskog svetišta u kamenu. Replika je obnovljena i danas se može vidjeti. Domišljati svećenici za svoje potrebe osnivaju tiskaru na Galevcu. Tiskara don Ive Prodana Jadran djeluje na Galevcu od 1930. do 1945.godine. Školjić krije i impresivno groblje na kojem se pokapala i zadarska intelektualna elita. Otočić je najidealnije posjetiti u proljetnim i ljetnim mjesecima. Oko otočića moguće je plivanje i ronjenje.
Najbolji mjeseci za posjet
