Otok Rava smješten je u Iškom kanalu između otoka Iža i Dugog otoka, a prema zemljopisnim obilježjima pripada skupini malih naseljenih hrvatskih otoka. Ovaj tajnoviti otok koji pripada zadarskom arhipelagu zadivljuje svojom kombinacijom plavetnila i zelenila. Otok je okružen prekrasnim plažama, skrivenim uvalama i kristalnim morem, idealno je okruženje za bijeg od užurbanosti svakodnevnog života.
Iako površine od oko samo 7 km², otok Rava je vrlo razveden, s čak 15 uvala: Tanko, Vališina, Ivanoševica, Pavajsko, Pestehovac, Dražice, Golubovac, Martinica, Grbavač, Grbačina, Marnjica (Marinica), Paladinjica (Paladinica), Vićabok, Lokvina i Za Grbicu. Rava je horizontalno podijeljena kamenim zidovima – mocirama, a vertikalno trmezalima. Unatoč neravnom reljefu, Ravljani su stoljećima marljivo obrađivali svoju zemlju, terasirajući padine i stvarajući plodna polja i maslinike. Poljoprivreda je oduvijek bila temelj gospodarstva otoka, s naglaskom na maslinarstvo i vinogradarstvo. Na brdovitim terenima Ravljani su stoljećima gradili kamene zidove, ograde i podanke, čime su stvorili karakterističnu kulisu krajolika. Osim poljoprivrede, stanovnici otoka bavili su se i ribolovom te različitim sitnim obrtima, kao što su proizvodnja vrša i sprta. U 19. stoljeću, Ravljani su sve više postajali pomorcima i ribarima, sudjelujući u trgovačkim i ribarskim aktivnostima na brodovima iz susjednih otoka i gradova.
Ima dva naselja, Velu i Malu Ravu, a poznat je po maslinama, narančama, borovnicama, kupinama, breskvama i šljivama. Najpoznatiji je ipak kao centar svita, odnosno legendi i vjerovanju njegovih stanovnika kako se Rava nalazi u središtu iz kojega se podzemnim kotačima pokreće svijet.. Otok se spominje već u 13. stoljeću kada se u povijesnim spisima spominje i zadarska plemićka obitelj Raua, koja je na otoku imala svoje posjede.
