Iskon u bujnom vrtu Mediterana
„Filmska drama je život iz kojeg su izbačeni dosadni dijelovi“, zaključio je jednom slavni holivudski redatelj Alfred Hitchcock. Možda se to dogodilo u trenutku dok je sjedeći na terasi hotela Zagreb u Zadru, zadovoljno ispuštao dim omiljenog Habanosa visoko u zrak. U tom trenutku gledao je prema otocima zadarskog arhipelaga nad kojima je trajala drama zalazećeg sunca. Odumiranje dana događalo se na poseban način, u koloritu i teatralnosti koju je taj beskrajni arhipelag prigrlio u svakoj od svojih vala, draga, zaljeva i zatona. Kada bi otocima Ravi, Ižu, Sestrunju, Dugom otoku, Ugljanu i Pašmanu, Olibu, Istu, Molatu, Premudi, Silbi i drugima iz zadarskog arhipelaga, skupini od 17 većih i 11 manjih otoka, pribrojili još veći dio bliskih otoka iz Kornatske skupine, bilo bi ih više od stotinu.
Otoci zadarskog arhipelaga samo naizgled su isti. U ambijentu kamenjara, krša, suhozida i maslinika, utješno ih prekriva blagotvorna vegetacija iskonskog Mediterana. Naranče, mandarine i limuni na Ravi tom ambijentu daju poseban kolorit. Škampi, srdele, orade, lignje, inćuni i hobotnice, također su dio tog izobilja. Samotnjački otoci obljubljeni su morem koje ih je darovalo ljepotom. Beskrajni niz pitomih uvala, umilnih draga i pješčanih plaža koje se nalaze na otocima zadarskog arhipelaga, naprosto vabe suvremene putnike poput nimfi iz mitova. Na Dugom otoku poznat je Sakarun, plaža čija bjelina pijeska, čistoća mora i okruženje borove šume već desetljećima nadahnjuje kupače. Otoci arhipelaga, položeni poput suhozida kopnu nasuprot, oduvijek su bili vrtne oaze ukrašene bujnom mediteranskom vegetacijom, prastarim maslinicima i suhozidima. Otok Ugljan i njegova naselja biserni su primjer te očuvane kulture.
Materijalni ostatci postojanja čovjeka na širem području zadarske regije i otocima postoje još od starijeg kamenog doba. U sloju starom 11.000 godina na Dugom otoku pronađen je najstariji Dalmatinac nazvan Šime, potom i paleolitička Venera imena Lili. Kontinuitet života prati se stalnim nalazima iz kasnijih vremena. Od željeznodobnih Liburna, potom Rimskog Carstva i srednjovjekovne glagoljske epigrafije kojom je iscrtan vjerski život otočana, pa sve do današnjih dana, zadarski otoci nisu samo sigurne luke ili oaze, nego i središta bujnog života. Avantura koja je počela najmanje 11.000 godina unazad, nikad nije završila. Tako su nekadašnje bodule iz paleolitika i mezolitika zamijenili moderni europski trkači na trailu ili triatlonu pa su proljetni i jesenski vikendi u svibnju i rujnu rezervirani za adrenalin i pustolovinu otkrivanja otočnih ljepota.
Zadarska regija jedna je od najatraktivnijih na Mediteranu. Isprepletena je divljom ljepotom parkova prirode i nacionalnih parkova koji je okružuju pa je sudjelovanje na utrci kajaka, plivačkom maratonu, trekingu po maslinicima otoka Ugljana i adrenalinski Škraping na Pašmanu, pravi izazov za sve nadahnute avanturiste. Turisti posebno vole otoke, na njima je život ostao očuvan na svim pitomim stazama te u svim oblicima: u tradicionalnoj kolovoškoj Gospi od Sniga u Kukljici ili siknjici, tradicijskoj drvenoj posudi u kojoj se cijedi i suši riba te čuva voće i povrće. Dio tog bogatstva nalazi se u područnoj etnografskoj te kulturno-povijesnoj zbirci Velog i Malog Iža. Regionalno središtete te iskonske ljepote i netaknutog krajolika je Zadar koji je s otocima oduvijek povezan i sljubljen. Prema sjeveru pogled se pruža na mitsku planinu Velebit, dok se s druge strane otoci šepure u bisernom sjaju Jadrana.
Otok Olib na graničnom području Dalmacije i Kvarnera zapazio je antički geograf Strabon. Olib je poznat po ovčarstvu, maslinarstvu, hrastovima i posebnosti da na otoku nema automobilskog prometa. Otok Silba ima samo jedno nastanjeno mjesto, a poznato je po brodovlasnicima, umjetnicima, pomorcima čiji su jedrenjaci kroz 18. i 19. stoljeće plovili diljem svijeta. Zapadno od Silbe nalazi se otok Premuda, posebno atraktivan za nautičare i ronioce koji istražuju podmorski sustav špilja. Zbog očaravajuće ljepote nazvan je Katedrala. Otok Ist imao je prije stotinjak godina najveću mornaricu u Dalmaciji, a danas je poznat po košarkaškom turniru i plivačkom maratonu. Otok je rodno mjesto Dine Levačić, prve Hrvatice koja je preplivala kanal La Manche. Sestrunj je jedan od manjih otoka u zadarskom arhipelagu okružen Sestrunjskim, Rivanjskim i Srednjim kanalom. S njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja. Kao i drugi otoci zadarskog arhipelaga, naseljen je od prapovijesti. Otok Iž smješten je između Dugog otoka i Ugljana, od kojih je odvojen Srednjim i Iškim kanalom, a okružuje ga deset otočića. Tijekom srednjovjekovlja pripadao je zadarskim plemenitaškim obiteljima. Danas je znamenit po tradicionalnoj Iškoj fešti kada se na godinu dana bira Iški kralj. Otok Molat nalazi se na sjevernom dijelu zadarskog otočja, smješten između Virskog mora i otvorene pučine Jadranskog mora. Obala mu je razvedena i raznolika s velikom prirodnom lukom i naseljem Zapuntel. Dugi otok čini vanjski niz otoka zadarskog arhipelaga s otocima Molatom, Istom, Škardom i Premudom. Ima čak 11 naselja i prepun je prirodnih ljepota, a posebno su atraktivni Park prirode Telašćica na južnom dijelu otoka, Velo i Malo jezero kod Žmana te uvale Solinšćica i Sakarun. Poznat je još po svjetioniku Veli Rat, crkvi svetoga Pelegrina, špilji Strašna peć na 70 metara nadmorske visine, Zmajevom oku i tovarećoj mužiki u Salima. Rivanj je mali otok slavnih pomoraca, a nalazi se između Ugljana i Sestrunja. Omiljeno je odredište sportskih ribolovaca zbog ribljeg obilja okolnog akvatorija. Naselje Rivanj su prema predaji osnovali stanovnici Ugljana u 16. stoljeću. Otok Ugljan ubraja se u veće hrvatske otoke. Od kopna ga dijeli Zadarski kanal, dok je mostom spojen s otokom Pašmanom. Od brojnih znamenitosti na Ugljanu izdvajaju se franjevački samostan svetoga Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu i barokni ljetnikovac obitelji Lantana. Poznat je po ribarstvu (u današnje vrijeme i tunolovu) i suhozidima.
Otok Pašman broji ukupno 11 naselja koji su smješteni na sjeveroistočnoj strani otoka, dok je na južnoj strani otoka razvijen robinzonski turizam. Područje otoka obiluje atraktivnim biciklističkim i pješačkim stazama s pogledima na ljepote kornatskog otočja, zadarski arhipelag te najpoznatiji otok na svijetu Galešnjak - Otok ljubavi, srcolikog oblika koji je uvršten u američkom časopisu “Forbes” kao jedna od najromantičnijih destinacija svijeta. Pašman posjeduje brojne kulturne spomenike, sakralne i ruralne građevine koji čine neprocjenjivo bogatstvo otoka i na kojima počiva turistički razvoj. Jedno od važnijih kulturnih spomenika je samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac, jedini aktivni muški samostan u RH, koji je stoljećima centar glagoljaštva i rasadište pismenosti i kulture. U mjestu Kraj nalazi se Franjevački samostan sv. Dujma iz 14. stoljeća u kojem se nalazi muzej s eksponatima o bogatoj povijesti otoka. Otok obiluje prekrasnim pješčanim prirodnim plažama, netaknutim uvalama i jedinstvenim škrapama, a nadasve - njegove obale oplakuje kristalno čisto more budući da morska struja na ovom području mijenja smjer svakih 6 sati što čini ovo more najčišćim na Jadranu.
Otok Pašman je oduvijek poznat po ribarstvu, poljoprivredi ,turizmu i tradicionalnom otočnom graditeljstvu osobito gradnji drevnih suhozida, mocira i bunja. Ova destinacija je poznata i po outdoor aktivnostima, a jedno od najpoznatijih događanja je međunarodna treking i trail utrka Škraping koja okuplja preko 1000 trkača iz cijelog svijeta. Posljednih godina sve veću popularnost dobiva i Đarada - rekreativna utrka i šetnja do Velikog Bokolja u Dobropoljani, najvišeg vrha na otoku Pašmanu koji je ujedno i vidikovac s kojeg se pruža jedan od najljepših pogleda, a ljubitelji prirode mogu uživati i u fascinantnom pogledu koji se pruža s vidikovca Straža u Tkonu.
Otok Rava smješten je između Iškog i Ravskog kanala s dva naselja, Velom i Malom Ravom. Poznat je po maslinama, narančama, borovnicama, kupinama, breskvama i šljivama. Rava je poznata kao Centar Svita. To se odnosi na legendu i vjerovanje njegovih stanovnika kako se Rava nalazi u središtu iz kojega se podzemnim kotačima pokreće svijet. Sve je na otocima zadarskog arhipelaga prožeto iskonom u bujnom vrtu Mediterana.
Negdje u predvečerje brončanog doba, u dobu heroja, legendarni junak Jazon praćen svojim Argonautima i prolazeći kroz otoke Zadarskog kanala, doplovio je do obale čija plićina predstavljala sigurnost za putnike umorne od pustolovina. Legenda kaže kako je na tom mjestu – u današnjoj uvali Jazine, u zahvalu bogovima vjetra, mora i sudbine, besmrtni Jazon utemeljio grad Zadar. Bilo je to pred sam kraj slavnog putovanja Argonauta i potrage za zlatnim runom. U tim drevnim vremenima na prostorima na kojima je Jazon tražio bogatstvo i slavu, runo se bilo polagalo u brzake kako bi kupilo grumenje zlata ili zlatnog praha, a potom se sušilo. Zadarski otočani, posebno Olibljani, još uvijek suše runo pred vratima otočnih pojata u vrijeme jematve, berbe grožđa, kada su jela od ovčetine gastronomski i kalendarski odjek davno minulih mitova. Tradicionalni pivac pod pekom u srpnju ili početkom kolovoza, simbol je pune snage Sunca, a mlada janjetina u proljeće, kada se priroda budi, simbol Sunca koje tek hvala zalet. Kako na nebu, tako i na Zemlji.
